nedjelja, 26. srpnja 2015.

15 koraka za most - sufinanciran od strane EU fondova

eu_zastava

Ako netko ima kakav projekt za prijaviti, može to učiniti putem ovog obrasca. Unutar obrasca, da bi se natjecali za sufinanciranje od strane EU-a u operativnom programu 2014.-2020.g popisani su koraci koji se trebaju poduzeti.

  1. Provedba natječaja za izradu tehničke dokumentacije (i dok. potrebne za dostavu aplikacije EK)

  2. Idejno rješenje,  te studija predizvodljivost

  3. Mišljenje o uskladivosti s Naturom 2000

  4. Studija utjecaja na okoliš

  5. Studija izvodljivosti  (uključivo analiza troškova i koristi)

  6. Idejni projekt i ishođenje lokacijske dozvole

  7. Rješavanje imovinsko pravnih odnosa - vlasništvo, pravo građenja

  8. Vrijeme potrebno za izradu aplikacije, evaluaciju Europska Komisija (trajanje cca.6-12mj.)

  9. Glavni projekt

  10. Ishođenje građevinske dozvole

  11. Izvedbeni projekt (opcijski)

  12. Izrada natječajne dokumentacije  za radove

  13. Prihvaćanje dopuna i promjena u projektu, konačna ocjena i Odluka EU komisije

  14. Provođenje natječaja i ugovaranje radova te provedba natječaja za nadzor i ugovaranje nadzora

  15. Provedba građevinskih radova / nadzor i uporabna dozvola


Od starta do realizacije sve gotovo unutar jednog desetljeća, ili koju godinu više.

nedjelja, 19. srpnja 2015.

10 zanimljivosti o Baluarte mostu – najviši most na svijetu

Pašman most

  1. Prvotni troškovnik  za gradnju mosta  je bio 1.500 mil. pesosa, a na kraju je koštao 2.035 mil. pesosa, odnosno oko 120 mil.€

  2. Za gradnju je potrošeno  90.000 tona armiranog betona i 12.000 tona željeza

  3. Most  je građen 5 godina,  od 2008.g do 2012.g.

  4. Za početak  gradnje  moralo se prvo probiti vrlo nepristupačan teren i napraviti cesta od  22 km

  5. Najveća visina mosta je 403 metara, dužina 1.124 m i širina 12 m s 4 vozne trake

  6. 1.500 radnika i inženjera je radilo na mostu

  7. Na 7 hektara gradilišta radnici su imali domove, skladišta,liječničku skrb, nogometno igralište, parking,  bar…

  8. U početku je bilo planirano kopanje  do dubine 40 metara, ali je razlika u vrsti tla uzrokovala kopanje i do 87 metara, odgađajući rok završetka mosta

  9. Potrebno je bilo iskopati  447,000 m3 kamena

  10. Prilikom gradnje je bilo potrebno postaviti  „burobrane", jer na tom području puše vjetar od oko 80 km /h


pašman most

Glavni izvori: Moviment Mexico i  Infraestructura Mexico

most important for me

utorak, 14. srpnja 2015.

Turizam je pokretač svega na otoku

ugovor o gradnji mosta

Joseph Strauss citati :

"Naš svijet danas se vrti oko onoga što u jednom trenutku ne može biti učinjeno, jer nam je to navodno izvan naših granica djelovanja ...  ne  bojte se sanjati."

"Trebalo je dva desetljeća i dvjesto milijuna riječi da se ljudi uvjere da je most izvediv."

"Kada izgradite most, tada izgradite nešto za sva vremena."

"Ovaj most ne treba ni fraze ni pohvale ni govore. On govori sam za sebe. "- U Ceremoniji otvaranja na 28. svibanj 1937.g.




Ljudi na otocima žele privući više gostiju u svoje apartmane. Uglavnom dio novaca od prošle sezone, ulažu dalje u apartmane.  Želimo privući novog ili zadržati starog gosta barem još jedan dan dulje.

Koliko ima radno aktivnog stanovništva, obrtnika, restorana,  poduzeća, apartmana i vikendica na Ugljanu i Pašmanu?  Kada bi se većina ujedinila u jednoj inicijativi, odvojila i nesebično dala dio svog znanja i vremena te  uplatili po par stotine eura u jedan fond, skupio bi se ozbiljan novac za prikupljanje dokumentacije i realizaciju ideje.

Osim novac, treba skupiti intelektualce, kvalitetne stručne ljude, možda kao i  u San Franciscu osnovati Volontersku radnu stručnu skupinu. Među nama ima sigurno puno kvalitetnih stručnih ljudi, raznih struka, doktora,  inženjera,  ekonomista, pravnika, odvjetnika, poslovnih ljudi ili ako nam koji od navedenih nedostaje, sigurno netko pozna jednog takvog.

Skupina koje će točno popisati što točno sve treba raditi, napraviti akcijski vremenski plan s točnim korak po korak radnjama, a u prvom redu iskreno i pošteno ići u kampanju dobivanja što kvalitetnijih  ljudi na realizaciji gradnje veze s kopnom.

kongres za mostDnevni red  13.siječnja 1923.g sastanak u šest točaka i osnivanje pododbora za koordinaciju, financije, medije, pravna pitanja, razne studije, logistiku itd.  Izvorni dokument

  1. Otvaranje konvencije – otvara privremeni predsjednik

  2. Nominacija stalnog Predsjednika

  3. Nominacija Tajnika konvencije

  4. Rasprava cilja konvencije

  5. Razmatranje predloženih ideja

  6. Dodatni koraci potrebni za poboljšanje Organizacije


most potpora

Čekajući samo sa strane, teško da će se desiti nešto samo od sebe. Svi znamo rješenje, ali nitko ne zna kako doći do njega.

Ne znam ni ja. Jedan čovjek sigurno ne zna i ne može ništa.

Tko onda zna?

Možda neka radna skupina (pod pokroviteljstvom 2, 4 ili svih 5 otočnih općina), izaberemo stručne kvalitetne ljude, popišemo potrebne korake,  podijelimo iskustva, uspostavimo kontakt npr.s ljudima koji su realizirali novi Čiovo most i pokrenemo naš most!

Skupina koja će neprestano voditi brigu, savladavati prepreke i  gurati projekt za most naprijed.

 

petak, 10. srpnja 2015.

Studija isplativosti za most

studija isplativosti

Što je to studija isplativosti?

Ili ti nešto treba ili ne treba. Želiš nešto ili ne želiš. Čovjeku što ne treba i za male novce je skupo.

Može li netko  izračunati studiju isplativosti za  skijanje u Austriji ili ljetovanje na Karibima?

Obitelj  uplatiti 7 dana skijanja i onda  to otplaćuje  narednih 6 ili 12 mjeseci.

Zašto ljudi uopće idu na godišnji odmor, na ljetovanje, na putovanja? Zašto mijenjati pločice u kupaonici kada su i stare još sve na zidu?

Zašto graditi most ili tunel, kada imamo najbolju  vezu s kopnom na Jadranu?

Ali tu je duh čovjeka, njegov osjećaj ugodne, komocije, slobode, želje  da ide naprijed, da vidi i iskusi nešto novo, stekne novo iskustvo i da u konačnici napravi nešto novo i bolje za generacije koje dolaze.

Što može produljiti sezonu, privući više gostiju i podignuti kvalitetu života na otocima od 24 satne čvrste veze s kopnom?

ili zašto ponekad popijemo pivu ili čašu šampanjca,  kada imamo fine hladne vode ?

most important for me

četvrtak, 9. srpnja 2015.

Svi na Barotul - plan B

m_beton

Hrvatska studija isplativosti kaže da godišnji odmor nije isplativ ako se nešto ne radi na ili oko kuće, kakav  je to godišnji odmor ako se ne betonira.

Zato idemo svi na Barotul, oni s kopna koji ne stignu na trajekt, još bolje, neka idu kod Turnja i  tamo počnu kopati temelje.

Kada čitam o Pelješkom mostu, pronalazim  razne iznose koliko bi most koštao  200, 250, 340 mil.€. Tu sam kompletan laik i sve mi izgleda i puno i malo.

U studenome 1999.g. tadašnji potpredsjednik hrvatske vlade g. J. Radić je kazao je da bi Pašmanski most trebao biti dug 2.300m i da bi gradnja mosta stajala oko 40 mil. DEM, preračunato danas u grubo s inflacijom oko 35 mil. €. Nakon toga sastanka s načelnicima , ostali smo gdje i danas. Izvor HRT

Goleden Gate most  je dug 2.737 m i ima 6 traka – ukupna težina 800.000 tona, sve skoro pa čisto željezo  (55 ličilaca neprestano  su zaposlena da boje most). Most je započeo s planom gradnje u jeku najveće američke gospodarske krize, krajem 20setih godina prošlog stoljeća, a novac su praktički imale samo banke.

Millau viaduct, Francuska – dužina 2.460 m  i visina 342 m – ugrađeno 127.000 m3 betona i 24.000 tona željeza. Cijena 394 mil. €. Millau - slike i više informacija.

millau

Izračun teškog laika, skroz paušalno i znatiželje radi, kaže da  ovaj  Pašmanski most mora potrošiti barem u pola manje betona, željeza  i nekoliko puta manje novca od Millau vijadukta.

Holcimov kalkulator  za izračun betona kaže da je za betonsku ploču duljine 2.000 m, širine 12 m i visine 3 m potrebo 72.000 m3 betona.

72.000 m3  x 70€ cijena kubika betona je 5 mil. € - bez rada i željeza unutra.

U planu A sve udvostručimo da dobijemo potporne stupove, temelje, itd. i eto 150.000 m3 betona (više nego ovaj francuski  veće visine i duljine), kada to podijelimo sa 10.000 otočana i vikendaša dobijemo 15 m3 betona po glavi. Na to naravno treba dodati  2.000 kg željeza po otočanu.

36 mil. € radnici (500 radnika x2000€ x 36mjeseci )+ 11 mil. € beton,

naravno,  puno sam toga zaboravio (željezo,  bušenje morskog dna, brodovi, otkup zemljišta, papiri, studije, dozvole) zato sve skupa puta dva i još uvijek je račun ispod 100 mil. €.

p.s.

Iskusniji predlažu i mogući plan B koji je brz i efikasan, plan B pretpostavlja da će većina  spojiti ovaj nadolazeći praznik 5. kolovoza ili biti na godišnjem odmoru, znamo da  svatko ima doma željeza, cementa možda manje,  a svaka treća poštena vikendica ima mješalicu za beton.

Papiri  su najmanji problem, idemo kao i obično, to je ionako za javno dobro,  most sigurno neće nitko srušiti, a bit će navodno i legalizacija bespravno sagrađenih mostova iduće godine. Iskustva također imamo, koliko je betonskih deka napravljeno na godišnjim odmorima.

Kako se betoniraju temelji za most, točno znamo,  u prilogu slika  Pelješkog temelja za most.

temelj

p.s.s.

Inače, ako će netko stvarno  nešto betonirati za produženi vikend,  za 1m3 armiranog betona potrebno je :

- 350 do 450 kg cementa ili 7-8 vreća cementa od 50 kg

- 140 kg željeza

-  šljunak 0,9 m3

-  obična voda po želji

-  2 l bijelog  vina

-  2 l mineralne vode

-  3 komada  flastera – obični

Ako se želi mikserom naručiti gotov beton, cijena je oko 70 € m3 – ali na kopnu J , za otok plus prijevoz trajektom.

utorak, 7. srpnja 2015.

Stalna, 24 satna veza s kopnom je isplativa investicija

promet krčki most

Zračna luka i most, koncesije koje možda nisu usporedive, ali i jedno i drugo može u koncesiju. Jedna  donosi veću isplativost, druga bržu. Jedna traži većeg investitora, druga malo manjeg. Obje mogu poslovati s dobiti. Na kraju svi možemo biti na dobitku.

Zračna luka Zagreb predana je koncesionaru na 30 godina. Koncesionar već  ulaže i uložit će oko 300 mil. € u izgradnju novog terminala, a sama izgradnja će trajati oko 3 godine.

Trenutno kroz Zračnu luku Zagreb prođe godišnje oko 2,5 mil. putnika. Koncesionar očekuje tokom godina rast broja putnika. Kompletan Ugovor o koncesiji

Krčkim mostom 2013.g je prosječno dnevno prošlo 4.796 vozila, zimi manje, a ljeti dnevno prođe 9.670 vozila. Godine 2013. ukupno je mostom prošlo 1,75 mil. vozila u jednom smjeru, a samo  dolazak na otok  se naplaćuje.

Cijena prelaska osobnog vozila  je 35 kuna ili oko 4,6 €, odnosno 57%   vozila koja prođu Krčkim mostom su osobna vozila koja plaćaju punu cijenu prolaska.

Vozila druge skupine ima oko 7% i oni plaćaju mostarinu 6 €.

Oko 30% vozila koja su prošla mostom su oslobođena plaćanja ili plaćaju djelomičnu cijenu mostarine. Ovih 30% vozila su uglavnom otočani koji više puta dnevno ili tjedno prelaze most. Otočani su oslobođeni plaćanja mostarine temeljem ovog propisa

promet Krk mosta

Izvor Hrvatske ceste

Od izgradnje Krčkog mosta 1980.g do 2010.g  vidimo u donjoj  tablici  kako se promet vozila kroz godine  povećava.

povećanje broja vozila

Karta za osobni automobila, trajektom iz Preka s troje putnika u ljetnim mjesecima je oko 20 €.

Ukupan promet  vozila otoka Ugljan i Pašman godišnje je oko 360.000 vozila, uglavnom osobnih, ali i kombi vozila, osobnih vozila s plovilima, kamionima.

Automatskim prelaskom na 24 satnu čvrstu vezu s kopnom promet vozila na Ugljanu i Pašmanu bi se povećao, a ako rast prometa Krčkog mosta kroz godine preslikamo na budući  most onda se može isto očekivati barem dvostruko veći  godišnji promet vozila.

Prednost 24 satne veze s kopnom je i u tome da se dolazak ili odlazak vozila ne primjećuje kao kad stigne trajekt pa odjednom iskrca preko 100 vozila u luku.

Ako oko 400.000 vozila svih kategorija, radi godišnji promet  mostom ili tunelom na otoke, prosječnom cijenom od recimo 10 € i čak slabijom tendencijom rasta prometa od Krčkog mosta, možemo dobiti grubi izračun povrata investicije izgradnje čvrste veze s kopnom.

Sada kada se vratim na početak ovog članka,  izgleda da je svakako isplativost mosta ispod 30 godina, a investicija gradnje barem duplo manja.

Osim gledanja isplativosti samo kroz prizmu novca, tu je i život otočana, zaustavljanje iseljavanja, povećanje investicija na otocima, lagodniji i jeftiniji život,  a sve to nosi 24 satna veza s kopnom.

most important for me

četvrtak, 2. srpnja 2015.

Most Golden Gate – San Francisco – koje je imao probleme

GOLDEN-GATE-BRIDGE

Za prvi most iz te serije odabrao sam Golden Gate, jer vjerovatno malo tko nije čuo za njega. Opet,  to je most koji po  tehničkoj izvedivosti (ali manji i skromniji po voznim trakama) bi možda odgovarao našem Pašman – Ričul mostu.

Golden Gate je dugačak 2.737 metara, a naša Zlatna vrata bi bila barem 1.000 metara manja. Most bi sam po sebi postao atrakcija za otoke i turizam!

Tadašnji San Francisco 1920.g imao je malo više od pola milijuna stanovnika i veliku američku ekonomsku krizu za vratom.

Most se  gradio četiri godine, od siječnja 1933. i do puštanja  u promet u travnju 1937.g.

Interesantno je da je sama gradnja trajala tri puta kraće nego političko-papirnata priprema. Rekli bi,  skoro isto kao kod nas, papiri oko 12 godina.

TKO JE BIO PROTIV GOLDEN GATE MOSTA?

Ekolozi -zar je to onda postojalo :), 170 brodara koji su vozili na toj liniji i određene Udruge i političari.

Kada je ing. J.Strauss napravio sadašnji dizajn mosta 1921. prvo su se javili ekolozi ( Esthetes ) i izrazili  zabrinuti da će most  pokvariti prirodnu ljepotu San Francisco-a,  svjetske poznate luke i uništiti Sausalito. Investitori nisu imali novaca i pokrenuli su kampanju kod građana da upišu obveznice i tražili pomoć Američke banke.

Veliku galamu protiv obveznica i mosta je podigla Pacific American Parobrod udruga koja je  navela da će most biti opasnost za plovidbu, te da će to biti hendikep za brodarstvo, da će most spriječiti ulazak velikih  svjetskih brodova  u San Francisco luku i da je most ozbiljna navigacijska prijetnja.

Čak je bilo i podmetanja protiv mosta da bi neprijateljska flota mogla srušiti most i zatvoriti zaljev za sve brodove.

Dalje se je tvrdilo da je cijeli projekt prijevara i da se samo želi ukrasti novac građanima, te da će samo budale kupiti obveznice, a da će  porezni obveznici na kraju  trpjeti i morati nastaviti plaćati za financiranje fijaska.

TKO JE BIO ZA MOST?

Sindikati, građani, turistički djelatnici i trgovci.

Redwood Empire Udruga promovira turizam u sjevernoj Kaliforniji.

Kalifornijske državne automobilske udruge znale su da će most potaknuti prodaju automobila.

San Francisco komora se složila da će most  riješiti probleme nezaposlenosti.

Pokrenut je i referendum za gradnju mosta. Nakon glasovanja, bilo je jasno da su ljudi vjerovali u viziju  J. Strausso-a  - 145.057 glasova ZA i 46.954 protiv mosta.

Procjenjuju se troškovi izgradnje  mosta na  oko 27 milijuna dolara. Na temelju toga, Upravni odbor Distrikta zaključio je  da će sredstva od  35 milijuna dolara obveznica biti dovoljno da zadovolji ovaj građevinski pothvat, te da će osigurati dovoljno novca za administraciju, inženjering i druge financijske troškove.

Oporba organizira  razne mjere protiv Golden Gate mosta i obveznica, a sastavljena od poslovnih ljudi, stručnjaka i poreznika  koji su bili uvjereni da most nije moguće sagraditi. Rasprave su bile na raznim mjestima, radilo se naširoko protiv mosta, članovi Općinskih  odbora su podvrgnuti stalnoj kampanji čiji je cilj bio narušiti njihovu vjerodostojnost.

Članci u lokalnim i istočnim novinama su širili priču u cijeloj zemlji do javnosti  općenito vjeruju da se ne može graditi most i da neće biti izgrađen.

Kada je  ovaj veličanstven most napravljen i pušten u promet, zasjenio je na kraju sve priče, probleme i jednostavno sve obasjao svojom veličinom i ljepotom.

Danas dnevno tim mostom prođe oko 110.000 vozila koji plaćaju za prolaz 4$-7$.

Kako bi danas San Francisco izgledao bez svog simbola - Golden Gate-a?

 

Glavni izvor: Golden Gate org.

ajmo napraviti most